Beograd, Makenzijeva 44, 011/7700050, 060/3033623, 060/3033624

amostravelbeograd@gmail.com; Ponedeljak - petak: 09h - 20h, subota: 09h-15h

Nikiti

* Prilikom pisanja ovog teksta korišćen je materijal iz specijalizovanog vodiča za Grčku www.grckanadlanu.rs i deo koji se odnosi na plaže i naselja na poluostrvu Sitonija www.grckanadlanu.rs/kopnena-grcka/halkidiki-sitonija-i-zaliv-toroneos. U pomenutom vodiču možete saznati mnoštvo korisnih informacija o Grčkoj i detaljno se upoznati sa najlepšim plažama i selima kao i najvažnijim znamenitostima u pojedinim delovima Grčke.

GPS koordinate mesta: 40.220994N 23.667855E

Naselje Nikiti (Νικήτη) jedno je od najpopularnijih i najdinamičnijih mesta na Halkidikiju, a ujedno je i jedan od najvećih centara pčelarske industrije u Grčkoj. To je prelepo turističko mesto u čijoj se okolini mogu naći ostaci mnogih praistorijskih naselja. Mesto je još uvek nedovoljno istraženo i posećeno od strane Srba, pa ćete ovde češće čuti grčki, nemački i italijanski jezik, s obzirom da još uvek najviše turista dolazi iz tih zemalja.

Nikiti se nalazi na severu zapadne obale Sitonije, 38 kilometara istočno od Nea Mudanie, 98 km jugoistočno od Soluna, između letovališta Metamorfozi i Neos Marmaras (23 km). Od glavnog grada Halkidikija, Poligirosa, udaljeno je 36 kilometara jugoistočno.

Ovo naselje sa oko 3.000 stanovnika sastoji se od dva dela, starog i novog, koji su podeljeni magistralnim putem Halkidiki – Sitonija. Tradicionalno selo Nikiti proteže se od magistralnog puta prema brdima i udaljeno je od mora oko 2 kilometra, dok se novo naselje Nikiti proteže od magistralnog puta do mora.

Nikiti posetioce stavlja u dilemu na samom početku njihove posete – da li krenuti prema planini ili na more, a šta god da bude Vaš izbor nećete se prevariti.

Ako sa glavnog puta koji dolazi iz Soluna skrenete levo, krivudavi putevi će Vas odvesti do tradicionalnog naselja koga karakterišu očuvane kuće tipične makedonske arhitekture iz daleke 1830. godine, popločane ulice i lepi vrtovi. Ako međutim skrenete desno, put će Vas odvesti do savremenog letovališta i plaže Nikiti gde će Vam veliki broj kafića i barova sa pogledom na more biti prava dobrodošlica.

U Nikitiju postoji širok izbor različitog smeštaja, od jeftinih soba do luksuznih vila i odmarališta, odnosno manjih i većih hotela. Tu su i brojne prodavnice, supermarketi, restorani, taverne, kafići i barovi. Svakog petka ujutru, do 13:00, otvorena je tradicionalna tržnica u Nikitiju na kojoj se mogu kupiti čuveni med i drugi domaći proizvodi.

Plaže ovog naselja deo su najduže plaže Sitonije duge 32 kilometra, koja se pruža sve od mesta Gerakini smeštenog u zalivu Toroneos.

Glavna plaža Nikiti duga je preko 2,5 kilometara i prijatno je mesto sa kristalno čistom i toplom vodom. Jedan kraj glavne nalazi se sa južne strane, odmah pored crkve Agios Theodoros, dok je na drugom kraju mala marina koja je odlično mesto za dnevne i noćne šetnje. Idealna je za porodice sa decom jer je voda plitka na većem delu ove plaže. Lako je dostupna peške ili kolima. Parkinga ima dovoljno, a problem može predstavljati samo parkiranje u avgustu.

Pruža dosta sadržaja posetiocima, dobro je održavana, pa skoro svake godine dobija Plavu zastavicu za čistoću. Duž plaže su mnogi restorani i kafići sa ležaljkama i suncobranima, neki od njih imaju bežični pristup internetu, a dostupni su i razni sportovi na vodi. Iza plaže se pružaju borovi koji daju prirodan hlad, kao i prelepo šetalište.

Južno od Nikitija nalazi se mnoštvo malih, peščanih plaža kao što su Kastri, Kalogria, Elia i brojne druge. Prelepe plaže su sa kristalno čistom vodom, a neke od njih dobile su Plave zastavice za čistoću. Ako želite da provete porodičan odmor u lepom i uređenom ambijentu, sa mogućnošću da iznova pronalazite nove plaže, onda je Nikiti više nego ispravan izbor.

Nikiti je poznat po čuvenom plivačkom maratonu „Prelazak zaliva Toroneos“ dugom 26 km, koji se održava svake godine u julu od poluostrva Kasandra do Nikitija, a iz godine u godinu privlači sve veći broj domaćih i stranih sportista.

Vredne posete u Nikitiju su crkva Agios Nikitas iz 1867. godine i škola (1890.-1918.), kao i ruševine pogrebne crkve iz XVI veka koja čuva freske iz kasnog XVI i s početka XVII veka. Tu je i bazilika Sofronios, jedna od najstarijih hrišćanskih crkava u Makedoniji, koju vredi posetiti zbog gotovo netaknutog podnog mozaika. Naravno, mesto je i odlična polazna stanica za posete brojnim arheološkim lokalitetima u regionu, pećini Petralona, Olintosu, Svetoj gori, unutrašnjosti Halkidikija. Ako Vas više zanimaju plaže i letovališta regiona, onda je Nikiti mesto na idealnoj lokaciji, iz koga vrlo lako možete obići poluostrvo Sitonija, Kasandru sa jedne i Svetu Goru sa druge strane.

Istorija ovog područja

Nikiti je jedan od najstarijih gradova na Halkidikiju. Istorija tradicionalnog naselja Nikiti datira iz XIV veka nove ere. Međutim, Herodot u svojoj istoriji Persijskih ratova pominje grad Galipsos za koji se veruje da se nalazio u blizini rta Kastri (Castri) oko 2,5 km južno od Nikitija.

Razlozi za pad Galipsosa nisu ni danas poznati. Verovatno je samo da je uništen u jednom od mnogih ratova klasičnog i rimskog doba. Ipak, arheološki dokazi pokazuju da su tokom rimskog i ranovizantijskog perioda, postojala najmanje tri primorska naselja u blizini trenutne lokacije letovališta Nikiti.

Pored ovih saznanja, arhivski dokumenti manastira Ksenofon na Svetoj Gori, pominju dva naselja na tom području, u unutrašnjosti poluostrva, oko XIV veka nove ere. U pomenutim arhivima, ovo područje nosilo je naziv “zemlja Neakitou”. Gotovo je sigurno da je današnje naselje Nikiti po tome i dobilo naziv, ali se poreklo imena Neakitou ne zna.

Poznato je samo da su celu ovu regiju u tom periodu pljačkali katalonski pirati, bivši plaćenici vizantijskog cara, koji su koristili slabost kasnovizantijske države i devastirali velike oblasti Grčke od Makedonije do Atine. Bežeći od njih, narod je pravio brojna naselja u unutrašnjosti poluostrva, pa su se tako naselili i na zemlju “Neakitou” i uspostavili grad danas poznat kao Nikiti.

Najverovatnije je da su se pomenuta dva naselja iz arhiva manastira ujedinila i da je nakon XV veka postajalo samo jedno veće naselje u ovoj oblasti, a to potvrđuju i osmanski spisi iz sredine XV veka, koji nakon okupacije Halkidikija pominju naselje Nikito na ovom području.
Pod turskom vlašću, Nikiti je živo malo naselje, a njegovi stanovnici uglavnom su se bavili poljoprivredom i ribolovom. U toku grčkog rata za nezavisnost, 1821. godine, Nikiti je imao oko 700 stanovnika. Halkidiki je bila jedna od nekoliko regija u severnoj Grčkoj koja je pokušala pobunu protiv Turaka, a Nikiti je kao naselje imalo veliki doprinos ovoj pobuni. Međutim, rat na Halkidikiju nije doneo uspeha kao na jugu Grčke i Turci su selo spalili do temelja, dok se stanovništvo razbežalo.

Nakon ovog, mnogi stanovnici su rešili da emigriraju na jug u potrazi za sigurnijim mestom za život, pa su tako naseljavali ostrva na severu Egejskog mora i na jugu Grčke, a njihovi potomci i danas tamo žive. Pa ipak, u periodu od 1822. do 1827. godine većina stanovništa se ponovo vratila i podigla ponovo selo iz pepela tokom XIX veka. Najvažnije stare građevine u Nikitiju su crkva Agios Nikitas i osnovna škola koje datiraju iz 1870. godine, što znači da je Nikiti do tada u potpunosti obnovljen nakon neuspeha u pobuni. Politika relativne autonomije u upravljanju i donošenju lokalnih odluka pred kraj otomanske vladavine, pomogla je da se grad razvije i u ekonomskom i u smislu povećanja populacije.

Period posle oslobođenja od Turaka 1912. godine bio je period ekspanzije grada, koju su usporavali efekti dva svetska rata, nesrećna akcija grčke armije u Turskoj u periodu od 1919,-1922. godine koja je za posledicu imala ogroman talas imigranata iz Azije, ekonomska kriza ’30-ih godina i građanski rat od 1946.-1949. godine.

Pa ipak, narod Nikitija je izdžao sve teškoće iz prve polovine XX veka, pa je u drugoj polovini počeo procvat grada koji je počeo da se širi prema moru. Narod počinje da obrađuje i sve veće poljoprivredne površine, a stara tradicija pčelarstva je nastavljena pa su pčelari Nikitija danas među glavnim proizvođačima meda u Evropi.
Intenzivan razvoj turizma počinje ’70-ih godina, kada ova delatnost postaje sve važniji izvor prihoda, počinju da se grade brojni hoteli, apartmani i vile.

Moderni Nikiti danas je glavni grad Sitonije. On je sedište opštine Sitonija i jedan od najbrže rastućih gradova na Halkidikiju.

Ostale zanimljivosti

Olimpska regija Hoteli ~Letovanje 2018

Leto 2018 ~Kompletna ponuda hotela u Olimpskoj regiji

yutagrcka letovanjeInstagram
YUTA

0117700050
0603033623
0603033624
Makenzijeva 44, Beograd
(Kod Kalenić pijace)
MAPA
amostravelbeograd @gmail.com
Pon-Pet: 09-20 časova
Subota: 09-15 časova